Kako sigurnije provesti najtopliji dio dana

Ljetne vrućine mogu opteretiti organizam, osobito kada visoka temperatura traje više dana, kada je zrak sparan ili kada se boravi na izravnom suncu. Nekoliko jednostavnih navika može smanjiti rizik od dehidracije, toplinske iscrpljenosti i drugih tegoba.

Planirajte dan prema temperaturi

Ako je moguće, fizičke aktivnosti, duže šetnje i obavljanje zahtjevnijih poslova planirajte ujutro ili kasnije navečer. Tijekom najtoplijeg dijela dana, koji je često između 10 i 17 sati, skratite boravak na otvorenom i izbjegavajte izravno sunce. U automobilu, čak ni uz otvoren prozor, ne ostavljajte djecu, starije osobe, kućne ljubimce ili drugu živu osobu ni nakratko.

Pijte dovoljno tekućine

• Pijte vodu redovito tijekom dana, a ne tek kada osjetite žeđ.
• Na dužem boravku izvan kuće ponesite bocu vode.
• Izbjegavajte pretjerano konzumiranje alkohola, kao i napitaka s mnogo kofeina, jer mogu pridonijeti gubitku tekućine.
• Kod pojačanog znojenja nadoknađujte tekućinu češće, u manjim količinama.

Osobe kojima je liječnik ograničio unos tekućine ili koje imaju kronične bolesti trebaju slijediti individualne upute zdravstvenog stručnjaka. Kod dojenčadi i male djece o unosu tekućine treba voditi posebnu brigu prema savjetu pedijatra.

Potražite hlad i rashladite prostor

U stanu tijekom najtoplijeg dijela dana zatvorite prozore na strani izložene suncu i spustite rolete ili zavjese. Prozračite prostor kada se vanjska temperatura snizi. Ako koristite ventilator, imajte na umu da on ne snižava uvijek tjelesnu temperaturu kada je prostor izrazito vruć; rashlađivanje kože mlakom vodom i boravak u klimatiziranom ili dobro prozračenom prostoru mogu biti korisniji.

Na otvorenom birajte hlad, radite češće stanke i izbjegavajte dugotrajno stajanje na užarenim površinama. Šešir ili kapa širokog oboda i sunčane naočale mogu dodatno zaštititi glavu i oči.

Odjenite se lagano

Nosite široku i laganu odjeću od prozračnih materijala. Svijetle boje u pravilu upijaju manje sunčeve topline od tamnih. Odjeća treba pokrivati kožu kada se dulje boravi na suncu, a nezaštićene dijelove kože zaštitite sredstvom za sunčanje koje je primjereno dobi i tipu kože. Zaštitu treba redovito obnavljati, osobito nakon kupanja ili pojačanog znojenja.

Obratite pažnju na ranjive osobe

Vrućina posebno može pogoditi starije osobe, dojenčad i malu djecu, trudnice, osobe s kroničnim bolestima te one koji uzimaju određene lijekove. Svakodnevno provjerite jesu li pojeli nešto lagano, imaju li dostupnu vodu i borave li u dovoljno rashlađenom prostoru. Obratite pozornost na susjede ili članove obitelji koji žive sami.

Prepoznajte znakove upozorenja

Glavobolja, vrtoglavica, slabost, mučnina, grčevi u mišićima, jaka žeđ i neuobičajen umor mogu upućivati na toplinsku iscrpljenost. Osobu premjestite u hlad ili rashlađen prostor, uklonite višak odjeće, rashlađujte je mokrim oblozima ili mlakom vodom i ponudite joj vodu ako je budna, prisebna i može sigurno gutati.

Visoka tjelesna temperatura, vruća i suha koža, smetenost, poremećaj svijesti, grčevi ili gubitak svijesti mogu biti znakovi ozbiljnog stanja. Tada odmah nazovite 112 ili 194. Osobu ne ostavljajte samu i ne dajte joj ništa na usta ako je bez svijesti ili teško guta.

Kada potražiti stručnu pomoć

Ako se tegobe pogoršavaju, ne smanjuju nakon odmora i rashlađivanja ili se pojave bol u prsima, otežano disanje, jaka slabost, smetenost ili gubitak svijesti, potrebno je odmah zatražiti hitnu pomoć. Kod djece, starijih osoba i osoba s kroničnim bolestima prag za traženje savjeta zdravstvenog stručnjaka treba biti niži.

Ovaj tekst služi isključivo za opće informiranje i edukaciju. Nije zamjena za medicinski savjet, pregled, dijagnozu ni liječenje. Za osobne zdravstvene tegobe i upute o lijekovima obratite se liječniku ili drugom ovlaštenom zdravstvenom stručnjaku.