Volonterske akcije povezuju susjedstva diljem Hrvatske

Volonterske akcije u hrvatskim susjedstvima sve se češće organiziraju oko jednostavnih, ali važnih ciljeva: urednijeg javnog prostora, očuvanog zelenila i boljih odnosa među ljudima. Stanari se pritom okupljaju kako bi zajednički uredili okoliš, uklonili otpad ili pomogli starijim i drugim ranjivim članovima zajednice.

Takve aktivnosti ne ovise nužno o velikim organizacijama. Često ih pokreću mjesni odbori, udruge, neformalne skupine građana, škole ili sami stanari. Najvažniji su jasna namjera, dogovor oko zadataka i poštovanje javnog prostora te sigurnosti svih sudionika.

Uređenje prostora počinje dogovorom

Prije akcije korisno je odrediti što se točno želi postići. To može biti prikupljanje otpada na zelenoj površini, uklanjanje suhog granja, uređenje zajedničkog vrta ili čišćenje prostora koji svakodnevno koriste djeca i stariji stanovnici. Dobro definirani zadaci olakšavaju pripremu i omogućuju da se posao podijeli prema mogućnostima sudionika.

• pregledati prostor i utvrditi koje je aktivnosti moguće provesti;
• dogovoriti termin, trajanje i mjesto okupljanja;
• podijeliti zaduženja među sudionicima;
• pripremiti rukavice, vreće i drugi prikladan alat;
• odvojiti otpad ondje gdje za to postoje odgovarajući uvjeti;
• nakon akcije provjeriti je li prostor ostavljen uredan i siguran.

Za zahvate koji uključuju stabla, komunalnu infrastrukturu, prometne površine ili veće količine otpada potrebno je prethodno provjeriti lokalne uvjete i po potrebi obavijestiti nadležne službe. Volonterski rad ne zamjenjuje stručne ili komunalne poslove kada su oni potrebni radi sigurnosti.

Zelenilo kao zajednički prostor

Uređene zelene površine imaju svakodnevnu vrijednost za susjedstvo. One pružaju prostor za odmor, igru, razgovor i kretanje, a redovita briga o njima može potaknuti stanovnike da pažljivije postupaju s okolišem. Sadnja i održavanje biljaka trebaju se prilagoditi lokalnim uvjetima, dostupnoj vodi i stvarnim mogućnostima održavanja.

Održivost u susjedstvu ne svodi se samo na sadnju novih biljaka. Važni su i smanjenje otpada, ponovna uporaba materijala kada je sigurna, odgovorno odlaganje prikupljenog otpada te očuvanje postojećeg drveća i drugih prirodnih elemenata. Male promjene mogu biti dugotrajnije kada su povezane s redovitom brigom, a ne samo s jednokratnom akcijom.

Prostor za međugeneracijsku suradnju

Volonterske akcije često okupljaju ljude različite dobi. Djeca i mladi mogu sudjelovati u zadacima primjerenima njihovoj dobi, dok stariji stanovnici mogu pridonijeti poznavanjem prostora, iskustvom i prijedlozima za njegovo korištenje. Takav susret otvara mogućnost za razgovor i prenošenje znanja koje se teško može nadomjestiti komunikacijom na daljinu.

Važno je da sudjelovanje bude dobrovoljno i uključivo. Nitko ne bi trebao biti izložen pritisku, a zadaci se trebaju rasporediti uzimajući u obzir dob, zdravstveno stanje i fizičke mogućnosti sudionika. Posebnu pozornost treba posvetiti sigurnosti djece, korištenju alata i kretanju u blizini prometnica.

Od jednokratne akcije do trajne brige

Jedan dan uređenja može biti dobar početak, ali učinak ovisi o tome što slijedi. Susjedi mogu dogovoriti povremene preglede prostora, pravodobno prijavljivanje oštećenja i nastavak razgovora o potrebama zajednice. Pritom je korisno jasno razlikovati ono što građani mogu učiniti sami od poslova za koje su odgovorne javne službe.

Sudjelovanje u ovakvim akcijama ne mora biti veliko ni dugotrajno. Netko može pomoći u pripremi, netko u čišćenju, a netko u organizaciji i informiranju susjeda. Kada se doprinosi međusobno nadopunjuju, zajednički se prostor može održavati pažljivije, uz manje opterećenje za pojedince.

Volonterske akcije zato imaju širi značaj od samog obavljenog posla. One povezuju stanovnike oko vidljivog cilja, potiču odgovorniji odnos prema okolišu i stvaraju prilike za suradnju među generacijama. Uređenije susjedstvo pritom nije samo pitanje izgleda, nego i svakodnevne brige o prostoru koji dijele ljudi različitih potreba i iskustava.